Dragi čitatelji,
objavljen je novi članak u math.e, dio budućeg 20. broja, u kojem autori Mila Botić i Vedran Krčadinac s PMF - Matematičkog odsjeka pišu o izbornim paradoksima.
U članku autori objašnjavaju matematički model za izborni proces te iskazuju teoreme nemogućnosti, prema kojima određeni „demokratski” zahtjevi na metodu određivanja pobjednika izbora dovode do postojanja „diktatora”.

Članak možete ovdje pročitati.

Dragi čitatelji,

Objavljen je devetnaesti broj hrvatskog matematičkog elektroničkog časopisa math.e, koji izdaje Hrvatsko matematičko društvo. U novom broju donosimo četiri matematička članka.

U članku Kvantitativne metode odlučivanja – problem jednostavne razdiobe ulaganja ( verzija) Bojana Kovačića i Tihane Strmečki s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu autori ilustriraju neke metode iz područja cjelobrojnog linearnog programiranja na problemu jednostavne razdiobe ulaganja.

Domagoj Matijević s Odjela za Matematiku Sveučilišta u Osijeku i Stjepan Poljak, student s iste institucije, autori su članka Fourierov red i Fourierova transformacija ( verzija), u kojem objašnjavaju kako svaku periodičku funkciju možemo napisati kao sumu (ne nužno konačnu) sinusa različitih amplituda, faza i frekvencija – Fourierov red, te  daju motivaciju za formulu za Fourierovu transformaciju preko Fourierova reda te objašnjavajui formulu za diskretnu Fourierovu transformaciju. 

U članku Morleyev teorem autorice Petra Lipovača, Doris Jurišić i Anja Kocijan studentice PMF-Matematičkog Odsjeka bave se istoimenim teoremom koji glasi: susjedni parovi trisektrisa kuta trokuta uvijek se sijeku na vrhovima jednakostraničnog trokuta. Taj teorem je povezan s poznatim problemom trisekcije kuta kojeg one također obrađuju.

Nataša Strabić, studentica doktorskog studija na Matematičkom Odsjeku PMF-a i Vedran Šego s Matematičkog Odsjeka PMF-a autori su članka Matrična funkcija predznaka ( verzija), u daju definicije funkcija koje se, osim na brojevima, primjenjuju i na matricama, te opisuju njihova osnovna svojstva. Zatim se bave matričnom funkcijom predznaka, koja je relativno jednostavna, ali i dovoljno složena da na njoj pokažemo kako se s takvim funkcijama radi. Na kraju članka autori opisuju dva algoritma za računanje vrijednosti opisane funkcije koje zainteresirani čitatelj može prilagoditi i za računanje drugih matričnih funkcija.

Glavni urednik:

Ivica Nakić

Novi broj Glasnika matematičkog (46.1 - lipanj 2011) je u tisku.
Elektronska verzija je vec dostupna na Glasnikovoj web stranici
http://web.math.hr/glasnik/
Sadržaj novog broja, te abstrakte i reference članaka iz novog broja možete naći na
http://web.math.hr/glasnik/vol_46/vol46no1.html
Pristup punim tekstovima je moguć s institucija koje imaju pretplatu ili razmjenu na Glasnik.

Andrej Dujella
(izvršni urednik Glasnika)

Novi broj Glasnika matematičkog (45.2 - prosinac 2010) je u tisku.

Elektronska verzija je već dostupna na Glasnikovoj web stranici
http://web.math.hr/glasnik/ .

Sadržaj novog broja, te abstrakte i reference članaka iz novog broja mozete naći na
http://web.math.hr/glasnik/vol_45/vol45no2.html .

Pristup punim tekstovima je moguć s institucija
koje imaju pretplatu ili razmjenu na Glasnik.

Andrej Dujella
(izvršni urednik Glasnika)

Dragi čitatelji,

objavljen je novi članak u math.e, dio budućeg 18. broja, u kojem autor Matija Bašić s PMF - Matematičkog odsjeka piše o Banach-Tarskijevom paradoksu.
Banach–Tarskijev paradoks je teorem koji kaže da su bilo koje dvije kugle u \(\mathbb{R}^3\) jednakorastavljive, u smislu da postoje particije tih kugli u jednak broj respektivno izometričnih dijelova. Članak prezentira dokaz Banach–Tarskijeva teorema korak po korak i prilagođen je studentima matematike i tehničkih znanosti.

Članak možete ovdje pročitati. 

Dragi čitatelji,

math.e je prešao na novu tehnologiju prikaza matematičke notacije, koja će povećati kvalitetu prikaza, te koju podržavaju svi važniji preglednici. Novi prikaz baziran je na MathJax JavaScript biblioteci, koja je sponzorirana kako od velikih matematičkih udruženja kao što su AMS i SIAM, tako i od izdavačkih kuća kao što su Elsevier. I najvažnija matematička baza MathSciNet koristi MathJax za prikaz matematičke notacije.